Zašto toliko pitanja kod postavljanja anamneze?
Prilikom uzimamnja anamneze ljudi često znaju pitati zbog čega idem tako opširno s pitanjima i tražim da mi sve to objašnjavaju, kao npr: gdje boli, koliki je intenzitet boli, kada je počela, kako su si sami pomogli, javlja li se noćna bol, uzimaju li lijekove, je li bilo sličnih problema, je li bilo težih padova, lomova, trauma – psihičkih, fizičkih, emocionalnih, kakav im je tlak, jesu li imali operacije, jesu li bili gdje prije (tretman, masaža, liječnik), kakav im je organski sustav, pate li od alergija, kakvo im je bio porod, djetinjstvo, kakav im je san, imaju li stresan posao, je li doma sve u redu, bave li se nekim sportom ili drugim aktivnostima, imaju li nekakve slike ili nalaze
Smatraju da to sve nije toliko važno, a njih samo boli rame?
KRAĆI PUT…
Prilikom uzimanja tako opširne anamneze skraćujemo put do otkrivanja uzroka boli i time dolazimo do pravih problema.
Prilikom tretmana, vježbi i razgovora često dođemo do dubljih kompenzacijskih obrazaca na tijelu, potisnutih „stvari“, ili nezadovoljstva na različitim područjima života koje su doprinjele trenutnoj boli.
ZAŠTO JE TO TAKO?
Prije sam pisao da je tijelo podsvjesni um koji pamti i u većini slučajeva automatizira svaku našu fizičku ili emocionalnu traumu koja ako ostane dugo potisnuta i neadekvatno tretirana može izazvati loše obrasce kretanja, nezadovoljstvo, patnju i bol.
PRIMJER 1
Ponekad prilikom pregleda kada stavim ruke na neko mjesto na tijelu osoba se prisjeti da je tu nekad bila trauma ili nešto slično, a prilikom anamneze zaborave reći.
PRIMJER 2
Nakon što je ženskoj osobi presađen organ srca, nakon nekog vremena počela je osjećati čudne manifestacije i jaku želju za pečenjem i pommes frites-om. Kasnije je saznala da je dečko od kojeg joj je organ presađen najviše to volio jesti.
HOLISTIČKI PRISTUP I OSTEOPATSKI POGLED
Savršeno se uklapaju u današnju promjenu svijeta!
Sve više svjedočimo mijenjanju stare paradigme Newtonovoskog pogleda na svemir kao mehaničkog stroja i još uvijek većeg dijela medicine na čovjeka.
Vrijeme je buđenja svijesti, holizma, integracije, spajanja uma i tijela, duha i materije, istoka i zapada, te gledanje čovjeka kao cjeline.
Dobra misao iz knjige SPONTANA EVOLUCIJA, autora B.Lipton i S.Bhaerman – se savršeno uklapaju u ovaj tekst „MOŽDA SU ISUS I EINSTEIN BILI U PRAVU“?
Razvoju toga su također doprinijele relativno nove znanosti – epigenetika, psihoneuroimunologija, kvatna fizika, stanična biologija itd.. Sve je veći broj neurologa i neuroznastvenika, fizičara, koji objašnjavaju utjecaj uma na materiju i materije na um. Kod svakog novog pristupa i pogleda dolazi na početku do otpora i negodovanja i to je normalno, ali sve je više klijenata, ljudi, terapeuta, trenera, doktora koji prihvaćaju ovakav način razmišljanja i pogleda na stvari.
GANDHI: „PRVO TE IGNORIRAJU, ONDA TI SE SMIJU, ONDA SE BORE PROTIV TEBE, ONDA TI POBJEDIŠ.“
Ne želim ovdje pobijediti nego samo iskoračiti sa svojim pogledom i pristupom.
Kada tijelo i um rade u balansu kao jedan zaseban sustav i kada naše stanice rade kao jedna zajednica (Community – latinski izraz Cum Munere – „Međusobno Davati“) onda nam je i život u balansu.
Bilo bi dobro ovih dana uskladiti naša tijela i glave, jer kako sada trenutno stvari stoje to će nam biti jako potrebno.
Lijep pozdrav!
Ivan Radičev